Otok Korčula predstavlja biser Jadrana. Korčula se ubraja u grupu srednjo-dalmatinskih otoka. Otok je bio naseljen još u doba pretpovijesti. Po površini koja iznosi 279 četvornih kilometara spada u hrvatski šesti najveći otok. Dužina mu je 46,8 kilometara te prosječnu širina oko 7,8 kilometara. Tri najveća mjesta na Korčuli su glavni grad Korčula, Blato u unutrašnjosti, i Vela Luka na zapadu otoka. Ostala mjesta i naselja su Brna, Lumbarda, Pupnat, Kneže, Račišće, Žrnovo, Prigradica, Prižba, Gršćica, Čara, Zavalatica, Babina i Smokvica. 16,200 stanovnika čini Korčulu hrvatskim drugim najnaseljenijim otokom. Sam grad Korčula sa svojim okolnim mjestima i naseljima broji oko 5.660 stanovnika. Otok Korčula pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Korčula je poznata i kao Korkyra Melaina, Crna Korčula. Ovo ime su joj dali grčki kolonizatori radi bogate šume borova i čempresa pomiješane s drugom mediteranskom florom koja pokriva više od 60% njene površine.
Izrazito blaga mediteranska klima rezultira toplim zimama i toplim ljetom. Posječnoa temperatura je od 9,8 °C tijekom siječnja, a u srpnju je oko 26,9 °C. Prosječne godišnje padaline iznose 1100 mm/m2. Broj sunčanih sati je razmjerno visok, čak 2700. Prosječna temperatura površine mora u ožujku iznosi 12,9° C, s najtoplijim temperaturama u srpnju i kolovozu te rujnu kada je prosjek 24 °C. Od vjetrova najprisutniji su bura, jugo i ljetni maestral.
Glavne djelatnosti koje dominiraju ekonomskim životom naslanjaju se na turizam, trgovinu, poljoprivredu, vinarstvo, i maslinarstvo.
Niz posebnosti kao što su srednjovjekovne viteške igre Moreška i Kumpanjija, Statut grada i otoka Korčule kao najstariji hrvatski zbornik prava te crkvene bratovštine uz korčulansku Velu setemanu (Veliki tjedan uoči Uskrsa) čine Korčulu jednim od istaknutijih hrvatskih povijesnih gradova.